Espozisaun no Apoiu Promosaun

HISTORIA SUSESU
Husi: JOÃO SOARES (ANIS ERTILEN)
João Soares, ne’ebé mos koñesidu ho naran Anis Ertilen, hahú nia jornada negosiu ho pasu ki’ik maibé iha vizaun boot. Iha tempu uluk, nia iha de’it planta ai-funan iha uma oin, ne’ebé ikus mai transforma sai hanesan jardim ida ne’ebé furak no atrativu. Hosi ne’ebá, nia hahú fa’an ai-funan iha Pot no plastiku, liu-liu hahú ho ai-funan mawar.
Nia negosiu hahú hetan atensaun bainhira nia partisipa iha feira ne’ebé organiza husi Banco Central iha Maubisse. Iha eventu ne’ebá, nia hetan oportunidade boot atu simu vizita husi Governador Banco Central, Abrão Vasco Gonçalves, ne’ebé motiva liu tan nia atu kontinua dezenvolve nia negosiu.
Iha tempu pandemia COVID-19, bainhira governu bandu importasaun ai-funan husi rai liur, João haree ida ne’e sai hanesan oportunidade iha difikuldade. Nia hahú fornese ai-funan lokal hanesan talas no krisan, hodi responde ba nesesidade merkadu. Maski nune’e, nia enfrenta dezafiu boot liu-liu falta bee atu rega ai-funan. Atu hatan ba problema ida ne’e, nia uza motor hodi lori bee loron-loron, to’o dala hitu iha loron ida, ho kapasidade besik litru 75.
Ho determinasaun no esforsu boot, nia loke espasu foun no kontinua halo expansaun. Ikus mai, nia hetan apoiu husi PARCIC ne’ebé ajuda instala sistema bee mos, ne’ebé fasilita tebes prosesu rega ai-funan no aumenta produtividade.
Apoiu ida ne’e la’ós de’it iha infraestrutura, maibé mos iha kapasitasaun. Iha tinan 2023, Anis Ertilen partisipa iha formasaun iha Leo Rema, Munisípiu Ermera, durante loron lima. Tinan tuir mai, 2024, nia hetan oportunidade tuir tan estudu komparativu iha nasaun vizinhu, Indonesia. Husi esperiensia ne’ebá, nia lori fila fali ai-funan oin-oin hanesan krisan, mawar, sedap malam, casablanca no variedade seluk tan.
Ho kualidade produtu ne’ebé diak no kontinuidade fornecimentu, nia negosiu hahú hetan konfiansa husi loja ai-funan oin-oin, hanesan Serena Shop, Flower, no Divilas. Sira simu ai-funan husi João hodi fa’an fila fali ba konsumidor sira.
Iha tinan 2025, João prova tan nia kapasidade liu husi tuir kompetisaun planu negosiu inovativu (KPNI) ne’ebe realiza husi Instituto de Apoiu Au Desenvolvimentu Empresarial (IADE). Ho preparasaun ne’ebe diak, nia konsege sai manán na’in no hetan primeiru lugar iha kompetisaun ne’ebá. Rezultadu ida ne’e la’ós de’it fó prestíjiu, maibé mos aumenta nia koñesimentu kona-ba oinsá halo planu negosiu ne’ebé forte no sustentavel.
Daudaun nee, nia negosiu kontinua dezenvolve. Green house ne’ebé uluk iha de’it rua, agora aumenta sai ha’at, ho medida metru 11 – 36, 16 – 24, 9 – 34 no 13 – 24, no nia iha planu atu halo expansaun liu tan iha futuru. Transporte ne’ebe uluk hahu ho motorizada ida agora aumenta ba motorizada rua no kareta kijang new Carry ida ne’ebe hanaran mos “Aifunan Ertilen”.
Susesu ida ne’e mos atrai atensaun husi lideransa no entidade importante sira iha rai laran no rai liur. Atividade João nian hetan vizita husi Presidente RDTL, SECOP, Embaixador Japão, PAM Munisípiu Ainaro, Diretora Agricultura, Komandante PNTL Munisípiu Ainaro, Direktur Exekutivu IADE no autoridade seluk tan iha área Maubisse.
Daudaun nee, área kobertura distribusaun ai-funan fresku husi Ertilen kuaze to’o Timor-Leste tomak, ne’ebé hatudu katak negosiu ida ne’e la’ós de’it susesu iha nivel lokal, maibé mos kontribui ba dezenvolvimentu ekonomia nasional.

Espozisaun produtu lokal iha Palacio Dili.
Espozisaun mak forma importante atu hatudu kualidade no inovasaun hosi produtu lokal sira. Através espozisaun, emprendeadór sira bele fó hatene ba publiku kona-ba servisu sira-ne’ebé sira halo, no bele hetan oportunidade atu estende merkadu. Espozisaun ida mak lakon buat balu hanesan promosaun, komunikasaun, no kolaborasaun iha entrepresa sira.
Durante espozisaun, partisipante sira bele halo apresentasaun vizual kona-ba produsutu sira, halo demonstrasaun direto, no fó espikasaun kona-ba objetivu entrepresa. Publiku ne’ebé vizita espozisaun sei hetan informasaun klaru, no bele halo kontaktu direto ho emprendeadór sira. Aspektu ida ne’e importante atu aumenta konfiansa hosi konsumidór ba produsutu lokal.
Espozisaun importante tebes iha dezenvolvimentu ekonomia lokal. Governu, organizasaun sivil, no sektor privadu tenki kontinua fó apoiu ba atividade sira-ne’e. Espozisaun bele sai plataforma forte atu valoriza kreatividade timoroan sira, fo motivasaun ba inovador sira, no simultaneamente aumenta sentidu orgulho nasional.